Tehnologija se toliko razvila da je jedva kontroliramo

Stvorena da nam pomaže, tehnologija se pretvorila u opasan alat u rukama zlobnih

Tehnologija kojom smo okruženi, postala je do te mjere dio našeg života da ju gotovo više ni ne primjećujemo. Ni ne primjećujete kako je video klip Peppe Pig koju vaša djeca prate na YouTubeu u jednom trenutku iz dječjeg crtića prerastao u nasilje i smrt. Ne razmišljate kako je društvena mreža na kojoj ste otvorili profil kako bi bili u kontaktu sa školskim prijateljima, postala plodno tlo za utjecanje na glasače, oko političkih ili sličnih tema. 

Nešto se čudno dogodilo u načinu na koji razmišljamo, što je dovelo i do toga da se nešto čudno događa sa svijetom. Počeli smo vjerovati kako je sve povezano s digitalnim svijetom, i kako se sve može riješiti putem jedne od aplikacija. No ove tehnologije nisu samo neutralni promatrači, one su zapravo alat, a kao i svaki drugi alat, mogu biti dobre ili loše, ovisno o tome u čijim se rukama nalaze.

U njima su utkane naše političke ili društvene predrasude, prelaze granice državne ili legalne zakonodavne vlasti a čak prelaze i granice razumijevanja njihovih kreatora. Preuzimaju kontrolu nad sve većim dijelom našeg života i dovode do toga da zapravo razumijemo sve manje i manje o svijetu koji nas okružuje, piše The Guardian.

U bilo kojem dijelu društva, znanosti, politike, obrazovanja, trgovine, tehnologije ne samo da povećavaju naše mogućnosti, one ih aktivno oblikuju i upravljaju njima, na dobar ili loš način. One kompleksne koje ne razumijemo kako funkcioniraju zapravo su izvrsno oruđe u rukama sebičnih elita ili korporacija. Rezultati toga vidljivi su svuda oko nas.

Umjesto utopijske budućnosti u kojoj tehnološki napredak baca novo svjetlo na razvoj svijeta, čini se ušli smo u novo, mračno doba kojeg karakteriziraju bizarni i nikad prije viđeni događaji. Pristup sve većem broju informacija čini se nije nas doveo u pametnije sutra, i razdoblje mira bez granica, već naprotiv, potaknuo je socijalnu nejednakost, podjele, nepovjerenje, teorije urota i razne politike.  Kako bi razumjeli kako je došlo do toga, važno je razumjeti kako su naše tehnologije postale takve, i kako smo mi zapravo počeli imati toliko povjerenja u njih.  Tijekom 50-ih godina prošlog stoljeća novi je simbol počeo zauzimati mjesto u dijagramima koje su crtali električni inženjeri kako bi opisali sistem kojeg su izgradili – nešto poput kruga ili mjehurića, a naposljetku je to poprimilo oblik oblaka. Na čemu god da su inženjeri radili, mogli su se spojiti na taj oblak, i to je sve što trebate znati. Ostali oblaci mogli su biti za razmjenu podataka, ili neku novu računalnu mrežu.  Što god da bilo, njegova svrha je bila omogućiti fokusiranje na određeno pitanje. Oblak je postao sve važniji u trenutku kada su mreže postale veće i povezanije, pa je tako vodio glavna riječ u biznisu, pa čak i više od toga. Postao je metafora.  Danas je to glavna metafora za internet, taj globalni sistem velike snage i energije koji sadrži nešto što nije opipljivo, i čija nam je veličina neshvatljiva. Problem s ovom metaforom je u tome što oblak nije neko magično udaljeno mjesto gdje sve radi savršeno. To je fizička infrastruktura koja se sastoji od telefonskih linija, optičkih vlakana, satelita, kabela na dnu oceana i ogromnih skladišta ispunjenih računalima koja troše ogromne količine vode i energije.

On je toliko ‘snažan’ i moćan da je apsorbirao sve naše podatke o mjestima gdje kupujemo, našim bankama, socijalnom životu, knjigama koje posuđujemo, i onima koje biramo.   U proteklim desetljećima računala su zamijenila ljude. Njihovi postupci postali su automatizirani i omogućili da se određene stvari obavljaju sve brže i brže, gotovo trenutno. Algoritmi visoke frekvencije (HTF), koje su dizajnirali bivši studenti fizike kako bi iskoristili prednosti milisekunda, stigli su na tržište, a dali su im ime poput The Knife.  Ti su algoritmi bili sposobni izvući frakcije centa po svakoj obavljenoj trgovini, i mogli su to činiti milijun puta dnevno. Nešto jako čudno događa se na tim masivnim tamnim tržištima. 6. svibnja 2010. godine Dow Jones je započeo loše, i bilježio pad koji je bio odgovor na dužničku krizu u Grčkoj. No oko 14 sati indeks je počeo rapidno opadati. Na svojoj najnižoj vrijednosti indeks je bio gotovo 1000 bodova ispod prosjeka prijašnjeg dana, što je razlika od gotovo 10 posto ukupne vrijednosti, i najveći pad u jednom danu u povijesti. U samo 25 minuta oporavio se gotovo za 600 bodova, što je bila najveća i najbrža promjena.  MICHAEL ANHAEUSER/DPA/PIXSELL U tom 25 minutnom kaosu dvije milijarde dionica vrijednih 50 milijardi dolara, izmijenilo je vlasnike. Ono što je bilo zabrinjavajuće je to što su mnoge narudžbe obavljene po “iracionalnim cijenama”, niskim, ili po vrtoglavim cijenama od 100.000 dolara. Događaj je postao poznat kao “flash crash” a i danas se o njemu raspravlja i provode istrage.  Jedno regulatorno izvješće pokazalo je kako su upravo trgovci uz pomoć raznih HFT programa pogoršali cijene, tj. programirali njihovu trenutnu prodaju. Spuštanje cijena potaknulo je grupu programa koji su krenuli s prodajom. I tako je jedan algoritam potaknuo drugi i kreirao domino efekt u kojem su računala odigrala isprogramiranu igru, brzo i učinkovito. Ostale teorije upravo algoritme smatraju krivcima za pokretanje krize. Jedna od tehnika koje je identificirana u podacima su HFT programi koji su slali niz naredbi koje nije bilo moguće ispuniti, kao što su naredbe za prodajom ili kupovanjem dionica koje su toliko daleko od uobičajenih cijena da su ignorirane.  Njihova namjena nije bila zaraditi, već namjerno zamračiti sistem , kako bi se druge, vrjednije transakcije mogle izvršiti i iskoristiti tu zbunjenost.  Sličan slučaj dogodio se u listopadu 2016. godine kada su algoritmi reagirali na vijesti o Brexitu što je dovelo do pada funte za šest posto u odnosu na dolar u samo dvije minute, prije gotovo trenutnog oporavka. Koja je točno vijest ili algoritam potaknuo taj krah nije jasno.

Pročitajte više na: https://www.express.hr/tehno/tehnologija-se-toliko-razvila-da-je-jedva-kontroliramo-16237 – www.express.hr

(Ukupno pregleda na ovaj sadrzaj 25 pregleda, 1 Danas)

Related posts