Halal, čisto i dozvoljeno meso u islamskom svijetu, postalo je popularno diljem svijeta











style=”display:block”
data-ad-client=”ca-pub-7485439633535505″
data-ad-slot=”2016002097″
data-ad-format=”link”
data-full-width-responsive=”true”>
Jedno od najposjećenijih mjesta u ranojutarnjim satima vikendom je mesnica. Nije nam se jednom dogodilo da nas je u subotu ujutro prije 7 dočekao red ispred ulaznih vrata mesnice. Slični prizori mogu se vidjeti i kod jako popularne mesnice Les Jumeaux u predgrađu Pariza.

Sve meso koje se može kupiti ovdje, od kobasica i govedine, je halal, tj. čisto i dozvoljeno meso u islamskom svijetu. 28-godišnji vlasnici dvojica su braće blizanaca i privukli su različite kupce te dobili potvrdu kvalitete u trenucima u kojim postoji veliki otpor prema takvoj vrsti mesa u zapadnoj Europi. 

Regionalna vlada u Austriji nedavno je predložila kako da se svi oni koji kupuju takvo ili kosher meso registriraju u nekoj instituciji. Periodično se pojavljuju i strahovi u Velikoj Britaniji zbog prodaje neobilježenog halal mesa. Zabrana takvog mesa, sve dok odluka nije srušena na Ustavnom sudu, vrijedila je i u Poljskoj. Slično je stanje je i u Njemačkoj. 

Kritike u nekim slučajevima dolaze od strane organizacija za zaštitu životinja, ili onih koji sumnjaju u kvalitetu mesa, a niz je i onih koji su zabrinuti zbog porijekla i identiteta tog mesa. Da bi neko meso dobili oznaku halal, životinja mora biti ubijena na poseban način, s blagoslovom i oštrim rezom vrata. Iako dvije religije imaju različita pravila o tome koji dijelovi mesa, tj, dijelovi životinje se mogu jesti, obred klanja sličan je i u židovskoj kulturi, piše The Washington Post.

Europski pokret nastao na temelju zakona EU zalaže se da životinje prije ubijanja budu uspavane, kao ne bi osjetile bol ili stres. Iznimke mogu biti samo neki vjerski slučajevi. Kritičari će tako reći kako halal klanje dovodi do nepotrebne patnje prilikom ubijanja. No oni koji ovu praksu brane reći će kako se u više od 84 posto slučajeva ovakvog klanja životinje uspavaju prije toga.  Islamska tradicija posebno pažnju pridaje, ne samo ubijanju životinja, već i njihovom uzgoju u kojem se ne prakticira zatvaranje životinja u kaveze ili zlostavljanje. Životinje se ne izlažu stresu a posebno se ne izlažu stresu gledanja ubojstva druge životinje. Nož koji s koristi u slučaju klanja mora biti dovoljno oštar kako bi se minimalizirala bol i patnja.  “Muslimanima je utješno kada vide halal meso”, rekao je povjesničar Bogac Ergene i suautor knjige Halal Food: A History. No nekada se i to zloupotrebljava. U Francuskoj tako postoji niz oznaka halal mesa koji se pozivaju na svoju određenu praksu i standarde.  “Svaki promatrač može se uključiti na tržište. Ne znam kako postavljaju svoje standarde, a to nije jasno ni samim potrošačima”, rekao je Yasser Louati. Kako je porasla potražnja za ovim mesom, tako se niz proizvođača okrenuo velikoj proizvodnji na farmama. Neke tajne snimke pokazale su kako se neki proizvođači ne pridržavaju halala uputa oko držanja i ubijanja životinja.  No oni koji brane ovu industriji reći će da se po tim primjerima nemože generalizirati cijela inudistrija, a da su zaštitnici životinja pomalo cinični kada govore o halal mesu.

“Potrebne su im neke pobjede i najlakši način da do njih dođu je da se fokusiraju na meke, marginalne mete. I naravno ako napadnete ili prozivate bilo što što ima nekakvu povezanost sa Islamom dobit ćete veliku medijsku pozornost”, rekao je Fetallah Otmani, direktor AVS-a , francuskog najvećeg proizvođača halal mesa.  Posebno pitanje postavlja se i oko kvalitete ovog mesa, a neki će reći kako je ono poput onog s ulice, onog koje je puno lošije od finog mesa koje se može pronaći u restoranima. U Francuskoj, zemlji poznatoj po gastronomskoj nadmoći, neki će reći kako je prodaja takvog mesa poput “rasprodaje” na kojoj se nudi meso “starih životinja, posebno nekorisnih ovaca i onih životinja koje zbog nekih svojih fizičkih karakteristika ne bi mogle doći na standardne tržnice”.  Protiv tih mitova borila su se i braća koja vode mesnicu Les Jumeaux . “Ja sam Musliman i Arap, ali i produciram kvalitetne proizvode. Mi imamo 100 posto halal meso, i obrtnici smo koji radimo i poštujući francusku tradiciju”, rekao je Slim Loumi. No najviše od svega, halal meso je izvor kontroverza u zapadnoj Europi ponajviše zbog toga što je povezano s pojmovima islamizacije, i segregacije. Posebno je to slučaj u Francuskoj, svjetovnom društvu u kojem se smatra da sve takve restrikcije, koje dolaze iz vjerskih ideologija prema hrani, razdvajaju građane.  Savjetnik francuskog predsjednika Macrona Hakim El Karoui, i zagovaratelj daljnje asimilacije, naglašava ovaj pogled, i tvrdi kako prehrana halal mesom nije religijska potreba već “socijalni marker”i znak “penetracije islamskog ponašanja”. Naglašava kako islamske grupe ostvaruju značajnu zaradu prodajom certificiranog halal mesa a umjesto toga predlaže da Francuska “vodi taj kult”.

Među eksplozivnim temama je i ona o školskoj prehrani i kako francuski republikanci gledaju na muslimanske i židovske učenike koji preskaču svinjetinu i jedu zamjensku hranu. Sa desne strane političkog spektar stiže glasno i odlučno ne. Ove godine Julien Sanchez, gradonačelnik Beaucairea na jugu Francuske, zabranio je alternativnu hranu u školama.  “Donio sam takvu odluku jer je republika prioritet u Francuskoj a ne vjera”, rekao je u razgovoru za The Washington Post.  One koji prodaju halal meso napada i gradonačelnik Colombesa Nicole Goueta koji inzistira na svojoj tvrdnji da proizvođači moraju biti na raspolaganju svim kupcima a ne samo odabranima. Između ostalih prisilili su jednu malu trgovinu koja nije prodavala svinjetinu i alkohol na zatvaranje.  Rodizio Brazil, vlasnik jedne pečenjare halal mesa, uspješno se odupire gradonačelnikovim nalozima za posluživanjem alkohola, no nekoliko puta mu je zabranjena dozvola za stavljanjem terase.  “Zašto se od mene zahtjeva da poslužujem alkohol? U slučaju da iznajmljujem apartman da li bi zahtijevali da u hladnjaku držim sir iako ja sir ne volim”, rekao je 36-godišnji Mohammed Boucherit. Za mesara i vlasnike restoran pitanje halal mesa uopće nije vezano uz identitet. U zajednicama u kojima je veliki broj muslimanske populacije, to je zapravo jednostavna ekonomska računica. Tako u već spomenutom Colombesu oko 70 posto zajednice kupuje halal meso.  “Postoji velika potražnja za takvim mesom, pa zašto bih kao pravi biznismen radio nešto protiv tržišta?”, naglašava.  Iako po nekima halal predstavlja neuspješan primjer muslimanske asimilacije, no sadrži i potencijal veće integracije, kroz proizvode koji su raspoloživi sada.  Kada se oni obilježe kao “dobri, zdravi, etički i hranjivi, halal meso može imati vrijednost izvan granica muslimanske zajednice”, rekao je povjesničar Febe Armanios, suautor “Halal: A History”. “Za nas je jedino važna kvaliteta, i otvoreni smo svima”, rekao je Loumi.

Pročitajte više na: https://www.express.hr/life/halal-meso-postaje-sve-kontroverznije-zasto-17954 – www.express.hr




(Ukupno pregleda na ovaj sadrzaj 32 pregleda, 1 Danas)

Related posts